Libri

Knjiga Etnografski kroki Crne Gore – Prilozi o patrijarhalnom društvu kroz rodnu perspektivu, predstavlja novi akademski doprinos dr Lidije Vujačić, profesorke Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, i jedne od vodećih etnološkinja/antropološkinja u Crnoj Gori i susjednim državama. Ova knjiga tematski se nadovezuje na većinu dosadašnjih istraživačkih interesovanja autorke, koja su na početku njene karijere primarno bila iz oblasti porodice i srodstva, a vremenom sve više iz domena savremene i potrošačke kulture. U ovoj monografiji susrijeću se ove teme na istom mjestu, i pred čitaocima se prikazuju mnogi fenomeni iz domaćeg tradicijskog društva kako prolaze transformaciju (a ponekad i petrifikaciju i …

Sada kada je knjiga Mihajla Pantića Albahari objavljena, godinu dana nakon odlaska velikog majstora pripovijedanja, čini se krajnje prirodnim njeno pojavljivanje i to baš u Pantićevom književnokritičarskom rukopisu. S obzirom na to da je Albahari objavljivao redovno (posljednji, diktirani roman Pogovor pojavio se 2021. godine), Pantićeva knjiga samo je ispunila čitalačka očekivanja još malo ovog apartnog, originalnog pripovjedača. I ne samo to, Pantić nam je ponudio i samog autora, tihog, introspektivnog čovjeka moćne riječi. Upravo Albaharijev glas otvara Pantićevu monografsku studiju; dva intervjua uvode dva glavna junaka ove priče. Književnokritičarski glas Mihajla Pantića hronološki predstavlja Albaharijev opus od ranih radova …

“Bez radnje nema priče, a bez priče nema romana“. Na početku, autor Goran Marković daje uputstvo za čitanje i to je rijetka pojava naratorovog glasa u ovoj neobično konstruisanoj priči. Naime, tokom čitavog romana samo dokumenta kazuju, poređana i montirana tako da se narator pretvara u reditelja i montažera. Rijetka pojavljivanja eksplicitnog naratorskog glasa su u paratatekstualnim segmentima: uvodna napomena, izvori. Dokumenta su stvarna i fikcionalna, raznovrsna u svakom slučaju: isečci iz novina, pisma, molbe, zapisnici, izvodi iz matičnih knjiga, dnevnik. A priča koju dobijamo je ipak vrlo zanimljiva, živa, kompleksna. Junaci romana su autoru poznati, što je posebna umješnost …

Nakon zapažene knjige priča Svetkovina (2020) i nagrađivanog romana U kasno ljeto (2022), Magdalena Blažević hrabro i promišljeno gradi roman Sezona berbe. Na početku, u prvom dijelu romana, fotografkinja Una se vraća u pustu rodnu kuću. Uz neke rutinske i instinktivne radnje koje su iznuđene proživljenim godinama u kući, ona simultano evocira svoju ljubavnu priču. Uz to, fotografiše napuštene kuće neimenovanog grada, obilazi okolinu, bogatu i bukolički nepresušnu prirodu. Nasuprot mraku i ruiniranosti grada, neprestano se nude, kao kontrapunkt, erotskom čežnjom nadošle slike. Neočekivano, nakon ljubavne priče koja se ostvaruje riječima i slikama, roman razotkriva ono što je prethodilo pustoši. …

Debitantski roman francuske autorke Majlis Besri pripovijeda o posljednjim danima velikog Samjuela Beketa. Dom za stare u koji je smješten nakon pada mjesto je radnje koju uglavnom pratimo iz perspektive slavnog Irca, ali su prisutna i fikcionalna dokumenta: izvještaji psihologa, medicinskih sestara, pravilnik doma za stare, policijski izvještaj… Čini se da ti strani pogledi, koji prekidaju introspekciju pisca, oslikavaju vjernije junaka Beketa. Ako se povjeruje da Beket piše jednostavnu ispovjednu prozu, čak i ako je fikcionalan, roman otkriva suočavanja sa ostarelim tijelom, sjećanjima, umrlim bliskim ljudima, među kojima posebno mjesto imaju majka, supruga i Džojs. Naročito je upečatljivo u završnim …

Intenzivan i uzbudljiv, potpuno originalnog jezika i stila, razbijeni bildungsroman Kolibri eminentnog italijanskog pisca Sandra Veronezija, osvojio je evropsku publiku. Na početku romana, u ordinaciju oftamologa Marka Karere ulazi psihoanalitičar doktorove žene Marine i postavlja mu niz vrlo ličnih pitanja u pokušaju da ga spasi. Slojevi jednog života počinju da se otkrivaju i tumače virtuoznim pripovjedačkim načinima. Period od 1960. do anticipirane 2030. godine nije hronološki predstavljen ali naslovi poglavlja jasno označavaju period, tako da se priča lako prati. Odrastanje dječaka s poremećajem hormona rasta, formiranje u porodici inžinjera i arhitektitice, uz brata i sestru, lijepi i tragični događaji koji …

Eme Sezer (Aimé Césaire), najznačajniji literarni glas postkolonijalne književnosti na francuskom jeziku, dramski tekst Bura objavio je 1969. godine. Podnaslovom je eksplicitno rečeno da je pisana po Šekspirovoj Buri te da se radi o adaptaciji za crnački teatar. Likovi su Šekspirovi, sa preciziranjem da su Arijel i Kaliban robovi, a dodat je i Eshu, crnački bog-đavo. Sezerova Bura, postkolonijalna replika slavnog dramskog komada, zadržava osim likova i dramsku radnju: brodolom izazvan Prosperovim moćima, lutanja brodolomnika po nepoznatom ostrvu, romansu i očekivani brak Ferdinanda i Mirande, postoji čak i praštanje. Međutim, Sezerov Prospero je evropski kolonijalni gospodar čija moć da kroti …

Posljednje dvije decenije vidan je i uzoran angažman hispanista u Srbiji, uglavnom vezan za akademske centre (Beograd, Kragujevac, Novi Sad), što nam donosi brojne prevode ključnih tekstova i autora španskog jezika, značajne monografije, studije i antologije. Referentan tekst hispanistike svakako predstavlja monografija prof. dr Vladimira Karanovića Španska kultura zlatnog doba, a igrom riječima možemo reći da smo svjedoci zlatnog doba hispanistike u Srbiji. Studije kulture su teorijski osnov ove jasno koncipirane i strogo strukturirane monografije. Od „Uvoda u studije kulture“ gdje se, između ostalog, definiše i razgraničava „zlatno doba“, naredna poglavlja posvećena su istorijskom kontekstu ovog perioda, društvenim okolnostima, idejnim …

Širom svijeta u isto vrijeme objavljen je kratki roman Gabrijela Garsije Markesa Vidimo se u avgustu. Rukopis koji su njegovi sinovi predali urednici priredio je Kristobal Pera. I dok se raspravlja da li takve odluke mogu da donose članovi familije iako sam autor nije htio da objavi tekst, roman je pred nama, spreman za čitanje. Pomenute vantekstualne činjenice svakako su neizbježne no lakoća pripovijedanja, izbrušenost stila i umješnost u kreiranju priče starog Markesa osvajaju od prve strane. Ana Magdalena, četrdeset šest godina na početku romana, odlazi na grob svoje majke kao i svake godine 16. avgusta, na ostrvo u Karipskom …

Prvi dio trilogije, kratki roman Konci kraljevstva dokazuje kako se na stotinjak stranica može stvoriti jedan čaroban fikcionalni svijet, kompleksan, značenjski potentan i originalno predstavljen. Ne čudi stoga da je roman preveden na više jezika, da je dobio nagrade u Meksiku i u Evropi te da je to svrstalo Ereru (Herera) među savremene autore o kojima se piše širom svijeta. Narko-bos, karteli i trgovina drogom na graničnom sjeveru Meksika čine ovo „kraljevstvo“ no oni su prikazani kao neka starinska, arhetipska priča o kralju i dvoru. Glavni junak, Umjetnik, siromašan i napušten od roditelja koji su „otišli preko“, svoju sreću nalazi …