Rat oko Rata
Kada je u ljeto 2021. godine nekadašnji novinar dnevnog lista Libération Žan-Pjer Tibodat (Thibaudat) objelodanio da posjeduje hiljade stranica Selinovih rukopisa, bio je to prvorazredni događaj. Prije svega, zato što se znalo da je Selin napuštajući Pariz 1944. godine ostavio rukopise u stanu i da ih je posle rata tražio. Gospodin Tibodat je objasnio da je njemu rukopis predat i insistirao je na anonimnosti dugogodšnjih vlasnika. Objašnjenje za višedecenijsko čekanje je bilo da gospođa udovica, Liset Almansoar, ne dođe do rukopisa. Pošto je ona živjela 107 godina, rukopisi su ostali neobjavljeni, a te godine gospodin Tibodat je iskoristio da sredi, dešifruje i pripremi rukopis za štampu. Izdavačka kuća Galimar se pozvala na ugovor sa udovicom pa je do sada neobjavljivani roman Rat (fr. Guerre), izdat već u maju 2022. godine. Drugi roman iz pronađenih rukopisa London objavljen je u oktobru 2022. godine.
Nasljednici gospođe Liset Almansoar, advokat Fransoa Žibo (Gibault) i prijateljica Veronik Šoven (Chovin) zakonski su vlasnici prava i čitava je priča završila na sudu. Gospodin Tibodat je isto 2022. godine objavio knjigu Louis-Ferdinand Céline. Le Trésor retrouvé gdje otkriva identitet ljudi koji su mu predali stranice tekstova, neobičnu priču o izgubjenom i pronađenom rukopisu.
Štampano izdanje Rata
Kako zaslužuje dugo čekani tekst, štampano izdanje sadrži brojne paratekstualne elemente: Predgovor pravnog nasljednika Žiboa, Napomene o izdanju Paskala Fušea, urednika u Galimaru, jedan nepotpisani tekst nakon romana („Rat u životu i djelu Luj-Ferdinanda Selina“) i spisak likova koji se pojavljuju u romanu uz biografiju. Gospodin Žan-Pjer Tibodat nije ni pomenut ali predgovor pravnog nasljednika pominje „ukradeni“ tekst. Svakako bi bilo bolje da je ovo izdanje imalo predgovor koji bi napisao neki stručnjak za Selinovu literaturu, a spisak likova i tekstovi koji pokušavaju roman da objasne biografskim podacima nijesu za preporuku.
S druge strane, Selinov roman Rat, vjeruje se da je napisan 1934. godine, jeste djelo vrijedno čitanja. Potpuno u duhu sa slavnim Putovanjem na kraj noći (1932), zatičemo na početku vojnika Ferdinanda, samog, gladnog i ranjenog, kako nakon pogibije svojih ratnih drugova luta flandrijskim bespućem. Nailazi na engleskog vojnika i budi se u prinudnoj vojnoj bolnici. Razorena i osakaćena tijela, smrad, strah; neuki ljekari, perverzne bolničarke, ostaci vojnika – sve je to tipična selinovska atmosfera ali roman Rat je, za razliku od Putovanja, koncentrisan samo na bolnicu i mali grad u Flandriji. Postepeni oporavak glavnog junaka iz čije perspektive se posmatraju događaji otkrivaju da zapravo oporavka nema. Glavnom junaku je ostao metak u glavi što izaziva bolove i neprestanu buku u ušima čak i kada nastavi da živi. Posljedice rata su svuda.
Kao što je i roman Putovanje na kraj noći pokazao naličje rata, sliku bez herojstva, uzvišenih ideja i patriotskog elana, Rat u istom tonu pokazuje tu brutalnu životinju čovjeka u ratu. Ljekari se vježbaju na ranjenicima, bogate gospođe zadovoljavaju svoje potrebe dobrotvornim bolničarskim poslom, žene se prostituišu, muškarci piju i razmišljaju kako da se izvuku iz tog pakla. Ciničan ton Selinovog pripovjedača oslikava i ordene za hrabrost, ponosne roditelje, ljubomore i naklonosti.
U ovom romanu nije prikazan rat na bojnom polju, već njegovi obodi, pozadina. Međutim, rat je sveprisutan, čuju se neprestano pucnjave, eksplozije, strijeljaju se izdajnici, marširaju razne vojske. Na kraju, lukavim dogovorima, Ferdinand odlazi u London i nastavak avantura prati se u romanu London.