Libri

O mogućem dijalogu ili šta može feminizam danas

Autor: Marjana Đukić

Virgine Despentes, Cher connard, Paris, Grasset, 2022, pp. 352.

 

Oskar, poznati pisac, na Instagramu postavlja uvredljivu objavu o glumici Rebeki, nekadašnjoj divi glume i seksipila. Glumica mu adekvatno odgovara mejlom i tako kreće prepiska novog romana Viržini Depant. Cher connard, epistolarni roman s dvoje korespodenata, oblik je za koji je Ruse govorio da je najlogičniji a ipak najrjeđi u književnosti.

Zajednička prošlost (Oskar je mlađi brat Rebekine drugarice iz adolescentskog doba), društvena transgresija i poznatost otvaraju brojne teme, od odrastanja osamdesetih godina u Nansiju do aktuelnih događaja. Rebeka s viškom kilograma i godina, Oskar sa javnom optužbom za seksualno uznemiravanje u okviru pokreta Me Too, pokušavaju da odgonetnu granice, stepene i forme nasilja, bilo tzv. starinskog, tradicionalnog uznemiravanja, bilo novih oblika nasilja na društvenim mrežama. Idealna tema za naizmjenično mušku i žensku perspektivu.

Pismo, kao i dnevnik, zatvoreno je u sadašnjosti, a njihovu osvaja kovid pandemija, zatvaranje, restrikcija kretanja. Prepiska se intenzivira, postaje otvorenija, intimnija, uključuju se posredno i drugi likovi. Od početnog neprijateljstva, dvoje junaka sve više šalju jedno drugom lične ispovijesti, a njihov odnos postaje ispunjen empatijom, podrškom i solidarnošću. Potpuno izdiferencirani narativni glasovi dobro portretišu dvoje usamljenika.

Autorka romana Baise-moi i uspješne trilogije Vernon Subutex i u novom romanu nudi sliku društva koja je otkrivalačka, gdje se uloge žena i muškaraca nikada ne preuzimaju nego se stalno otkrivaju nove zamke i opasnosti. Lucidan pogled, razarajući humor, rijetka lingvistička inventivnost, slika savremenog društva, sve što čitaoci vole kod Depantove, pronaći će i u romanu Cher connard. Tematski, savremenost je i priča o zavisnosti, alkoholizmu i narkoticima, o mizoginiji i dometima feminizma, o društvenim mrežama, slobodi i kazni javne riječi u digitalnoj eri. Svijet romana liči na zastrašujuću distopiju, no u njemu bar postoji dijalog između originalnog feminističkog glasa i glasa bijelog, uspješnog muškarca.