Iluminacija

Martina Hefter, Hej, dobro jutro, kako si?, prevod Nikolina Zobenica. Beograd: Blum izdavaštvo, 2026. – 166 str.   Junakinja Juno je glumica i plesačica u pedesetim godinama. Briga za nepokretnog muža Jupitera, svakodnevne spoljne i kućne obaveze, posao u pozorištu, njena su rutina godinama. Noću, dok osluškuje Jupitera iza staklenih vrata, posmatra nebo, radi vježbe i dopisuje se s nepoznatim muškarcima na društvenim mrežama. Lažmi profili, lažne slike i imena, lažne priče kriju fenomen ljubavnih prevaranata čije su žrtve starije evropske žene skromnog imovnog stanja. Dok se interesuje za taj sociološki fenomen, Juno neprestano otkriva nove online sagovornike. Sa jednim …

Vladimir Vujović, Razgovori s Vješticom. Šabac : Sumatra, 2025. -str. 153   Roman rematskog naslova, niz od deset intervjua slikara Vida Latinovića, zapravo je autobiografska pripovijest zamaskirana formom dijaloga. Naratološki, primalac, u ovom slučaj Adam Vještica, bitno određuje prirodu teksta pa će osim pitanjima i reakcijama u razgovorima, opremiti roman paratekstualnim dodacima i biti, konačno, zaslužan za ovu izvanrednu romanesknu fikciju. U deset razgovora, od 1980. do 2019. godine Vještica prati stvaralaštvo Vida Latinovića, no intervjui više predstavljaju život umjetnika nego njegovu estetiku. Forma dijaloga omogućava fragmentarno i postepeno otvaranje slikara pred javnošću. Odrastanje bez roditelja, stradalih u Jasenovcu, život …

Florian Zeller, Le Père – La Mère – Le Fils. Paris : Gallimard, 2019.   Francuski romanopisac, dramaturg, scenarista i reditelj Florijan Zeler, od 2025. godine postao je jedan od najmlađih „besmrtnika“ u staroj Akademiji. Prije svega, njegovi dramski tekstovi koji se igraju svuda u svijetu obezbijedili su mu notornu važnost među savremenim autorima. Filmovi Otac, Sin i aktuelni Bunker njegovu poetiku su približili široj publici. Objavljena trilogija zapravo su tri najpoznatija dramska komada, Otac, Majka i Sin. Sva tri teksta imaju elementarne likove, u kamernom svijetu porodice, a zajednička im je svima bol i patnja. Preko naizgled banalnih i trivijalnih porodičnih situacija …

Robert Zetaler, Čitav život, prevod Ljiljana Ilić i Nataša Vukajlović Fischer. Beograd : Booka, 2018. – str. 132   Austrijski pisac, scenarista i glumac Robert Zetaler (Seethaler, 1966), možda je filmskoj publici poznat iz filma Mladost Paola Sorentina, no mnogo značajniji je njegov literarni rad budući da su mu romani prevedeni na četrdesetak stranih jezika. Kako naslov jasno sugeriše, roman Čitav život pripovijeda o životnom putu Andreasa Egera, neželjenog dječaka koji jednog dana stiže u alpsko selo i postaje sluga, osoba za najteže poslove, eksploatisan i tučen, stranac koji se toleriše ali ne prihvata. Čak iz takve nepovoljne početne pozicije …

Andrea Bajani, Svako obećanje, prevod Gordana Subotić. Beograd: Dereta, 2024. – str. 245   Ovogodišnji dobitnik nagrade Strega, Bajani je autor više romana, knjiga priča i poezije, preveden na petnaestak jezika. Jedan od njegovih ranijih romana, Svako obećanje porodična je priča neobično produbljena istorijskim interupcijama u naizgled obične lične sudbine. Pjetro je u braku sa Sarom, žive skladan i miran život u kojem nedostaje dijete. No, jednog dana Sara odlazi i ostavlja poruku da je javljeno da je Mario mrtav. Pjetro svoj gubitak pretvara u traganje za jedva poznatim djedom, majčinim ocem, pripadnikom italijanske vojske koja je ratovala u Rusiji …

Džulijan Barns, Odlazim(o), prevod Zoran Paunović. Beograd : Geopoetika, 2026. – str. 167 Džulijan Barns, jedan od najvoljenijih pisaca savremene literature i svakako najveći frankofil među njima, objavio je, kako kaže, posljednju knjigu: „moj zvanični odlazak, moj poslednji razgovor s vama“. Zapravo knjiga i jeste neka vrsta razgovora sa čitaocima, iako žanrovski ujedinjuje autobiografski tekst, roman i esej. Od početnog evociranja Prustove scene sa madlenom i priče o sjećanju, Barns razmišlja o starosti i pamćenju, o smrti i o jakim ranim sjećanjima, o pričama s rupom u sredini, kako on to definiše. Naravno, romaneskni sloj romana donosi nam jednu ljubavnu …

Helga Flatland, Moderna porodica, prevod Jelena Vojinović. Beograd : Geopoetika, 2025. – str. 230 Mnogo se piše o tome kako razvod utiče na djecu, no Helga Flatland, još jedno ime norveške književnosti koje otkrivamo posljednjih godina, gradi priču odraslih ljudi kojima se roditelji razvode. Naime, na sedamdeseti rođendan otac vodi čitavu porodicu u Rim, suprugu, dvije kćerke Lin i Elen, sina Hekona, zetove Ulafa i Simonea, i dvoje unučadi. Konfuznih doživljaja odmora i turizma, na svečanoj rođendanskoj večeri Lin, Elen i Hekon saznaju da im se roditelji posle četrdeset godina braka sporazumno razvode. Iz njihove perspektive, razvod „u tim godinama“ …

  Đulijano da Ampoli, Čarobnjak iz Kremlja, prevod Novak Golubović. Beograd : Booka, 2024. – str. 235   Italijansko-švajcarski politikolog i profesor na Sciences Po u Parizu, Đulijano da Ampoli stručnjak je za savremenu politiku, istraživač tehnika savremenih političara i njihovih inžinjera haosa, spin stručnjaka koji koriste savremene tehnološke alatke u stvaranju i manipulaciji mišljenja. Čarobnjak iz Kremlja, prvi roman ovog politikologa, literarna je varijanta istraživanja političkog marketinga. Fikcija je dobrodošla u stvaranju lika Vadima Baranova, inžinjera Putinovog uspona i vladavine, lik stvoren po uzoru na stvarnog Vladislava Surkova. Roman je idealna forma da se izgradi jedna romantizovana biografija reditelja, …