Iluminacija

Enes Halilović, Bekos. Beograd: Laguna, 2025. -207 str.   Četvrti roman Enesa Halilovića  Bekos formalno čine tri audio-snimka tri različita pripovjedača. Tematski, Halilović nastavlja narativnu obradu zla i nasilja, kao što smo navikli u prethodna dva romana, u surovom bogatstvu nijansi od ruganja do najokrutnijeg kriminala. Ovoga puta junaci su, a i značajan dio radnje, vezani za studenu peštersku zemlju. Dvojica naratora su psihijatri, treći je kriminalac. U dijegetički svijet uvodi nas psihijatar Piloreta koji dolazi iz Nordhauzena na Pešter da sahrani oca. Centralni dio je ispovijest Piloretinog druga iz djetinstva Lemeza, aktera kriminalnog miljea,  a roman završava psihijatrom Martinom …

Knjiga priča vjerovatno najpoznatijeg rumunskog savremenog pisca u Evropi, Lepe strankinje su fikcionalizovane „realne situacije“, kako nas obavještava Kartaresku. Od početnog prizivanja naratera dijalog pisca s čitaocima, u staroj tradiciji burlesknog romana, najavljuje komičan registar, što je eksplicitni stav autora da „deformacija“ stvarnosti ide ka burlesknom, „s namerom da se smejem i da čujem ljude oko sebe kako se smeju, od srca i otmeno“. Ovaj kratki predgovor autor je smatrao očigledno potrebnim s obzirom na to da su Lepe strankinje naseljene stvarnim likova književnog života. No, kratki incipit upućen čitaocima služi i da se ugovorno udalji od faktografske autobiografije. Rumunski …

Nakon Braće po duši, romana koji je nagrađen Međunarodnom nagradom Buker, čime je David Diop postao 2021. godine prvi francuski autor nagrađen u engleskom komšiluku, Vrata za put bez povratka roman je koji potvrđuje značaj pripovijedanja ovog francusko-senegalskog autora. Ovoga puta, radnja je smještena u XVIII vijek a po konstrukciji romana sa više umetnutih priča, podražava se stil narativne književnosti doba prosvjetiteljstva. Glavni junak je stvarna ličnost, francuski botaničar Mišel Andanson (1727-1806), kartezijanac i enciklopedista, stručnjak za floru Senegala. Na početku romana kada ga zatičemo u posljednjim danima bolesti i starosti njegova životna ambicija da objavi grandiozno djelo Univerzalni svijet …

Pontevedra Slađane Kavarić Mandić promišljena je i intimna lirska poema koja iz ženske perspektive reflektuje našu egzistencijalnu usamljenost, čežnju za bliskošću, potrebu za smislom i melanholiju prolaznosti. Kroz narativni glas Soledad Ortege, Španjolke uronjene u sopstvena promišljanja i unutrašnja previranja, autorka istražuje mjesto žene u ličnim i društvenim odnosima prošlosti i sadašnjosti. Na početku je njena priča eksplicitno smještena u godinu 1935, ali kako tekst odmiče, autorka intencionalnim anahronizmima (majica s dalmatincima, muzika u slušalicama, televizor itd) vješto premošćava vrijeme i prostor, omogućavajući da se u glasu junakinje stope glasovi žena raznih epoha. Mehanizam vremenskog i prostornog distanciranja štiti tekst …

U književnom svijetu ponavlja se pretpostavka da Domeniko Starnone i gospođa Starnone stoje iza planetarnog uspjeha Ferante. Čitanje romana Pertle može da uvjeri u te, čini se, osnovane sumnje. Zatvorena porodična priča koju pokreće napuštanje oca zbog mlađe i ljepše žene pretvara se u jednu klaustrofobičnu dramu koja ostavlja trajne ožiljke na sve članove. Prvi dio romana je iz perspektive napuštene žene koja iznenada ostaje sama sa dvoje djece, nezaposlena i izdana. Centralni lik drugog dijela je otac Aldo; supružnici su stari i još uvijek u braku no u tom dijelu retrospektivno se priča nastavlja tamo gdje je za porodicu …

Knjiga Homo ecranis se bavi fenomenologijom hipermedijalizovanog društva tj. načina na koji pojedinac koristi medije i kako oni utiču na njegovo poimanje svijeta koji ga okružuje. U antropološkom pristupu medijima postoji, zapravo, više polja interesovanja pa se tako oni problematizuju najprije kroz iskustvo upotrebe (medijskih) tehnologija i refleksiju koju imaju u društvenoj sferi. Ali medije isto tako čine institucije, pravna regulativa, socijalni odnosi unutar organizacijske mreže, iskustva, artefakti odnosno kulturni proizvodi i mnogo čega drugog koje je u uzročno-posljedičnoj vezi sa medijima. Antropologija medija je, stoga, vrlo kompleksno i interdisciplinarno polje istraživanja medija u različitim društvenim interakcijama u kojima se …

Francuski istoričar umjetnosti Toma Šleser (Thomas Schlesser, 1977) uspio je romanom Monine oči, za godinu dana, da postigne rijedak izdavački uspjeh – prevodi na više od trideset jezika, od SAD-a do Kine, veliki tiraži, recepcija koja će svakako vratiti publiku umjetnosti. Mona je desetogodišnja djevojčica koja u jednoj sasvim običnoj situaciji potpuno izgubi vid. Iako je sljepilo trajalo manje od sat vremena događaj potresa i djevojčicu i njene roditelje. Kreću pregledi, snimanja, a dio medicinskog tretmana su i posjete psihijatru. Monin djed Anri, umjesto kod psihijatra, odlučuje da pokrene jedan tajni “tretman”: „Za svoju Monu smislio je stoga nešto bolje …

Virtuozna priča nobelovke Han Kang, Vegetarijanka jeste roman koji je zahvaljući prevodu na engleski jezik, očarao evropsku publiku (nagrade Booker, u Francuskoj Medicis), no i podstakao brojne polemike i tumačenja. Prije svega, autorka ruši (evroamerička) očekivanja i potpuno začudnim tekstom upoznaje nas i sa južnokorejskom literaturom i sa južnokorejskim društvom. Poznata literatura će nam malo pomoći u tumačenju ovog sasvim apartnog književnog svijeta. Odluka tridesetogodišnje junakinje Yeong-hye da prestane da konzumira namirnice životinjskog porijekla u trenutku kada njen suprug očekuje proširenje porodice, izaziva vehementne reakcije najbližih. Njen lični izbor postaje problem koji se rješava raznim oblicima nasilja. A upravo je …

Ima nekog starinskog šarma u pripovijedanju Sandra Veronezija. Način na koji konstruiše svoje priče, narativni prezent i glas autodijegetičkog pripovjedača, intimne porodične teme, sve to zajedno apsorbuje čitaoca koji ostaje u tom svijetu i dugo nakon čitanja. Ipak, njegov svijet je moderan, savremena Italija, vidna od kulture i literature do politike i ekonomije. Slika društva je inteligentan dekor ove intimističke priče. Pjetro Paladini, glavni junak romana, na samom početku upravo opravdava svoje junaštvo; zajedno sa bratom Karlom spašava dvije davljenice u jednoj vrlo rizičnoj akciji. I dok spašava nepoznatu ženu i suočava se sa nezahvalnošću, iznenada umire njegova nevenčana supruga …